Moro: Ka svjetlijoj budućnosti

Analiza dekana Fakulteta političkih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit, prof.dr. Kudreta Bulbula.

Moro: Ka svjetlijoj budućnosti

Moro: Ka svjetlijoj budućnosti

Muslimani Moro koji žive na ostrvu Mindanao na jugu Filipina možda žive na predjelu na kojem je najduži periodu vladala bol i teško stanje. Proces boli, krvi, zuluma, torture i smrti koji je počeo  1500-tih godina sada je ušao u novi period nade za boljim životom. Pojavila se svjetlija budućnost u kojoj će prestati suze djece iz regije koja će moći da koračaju u bolju budućnost bez straha da će izgubiti roditelje.   

Moro je u predjelima gdje se priča turskim jezikom jedna od regija koja se spominje u dovama i potlačenim narodima poput Palestine, Eritreje i Kašmira. U Turskoj regija Moro je postala poznata po istaknutoj pjesmi Salih Mirzabeyoglua pod imenom „Borci za budućnost – Ep Moroa“. Ali sada Moro čeka drugačija budućnost. 21. januara je se održan referendum o proglašenju autonomije ove regije.

Kratka historija Moroa

Dolazak islama na Flipine ne razlikuje se puno od dolaska islama u drugim regijama. Stanovnici Moroa su se sa islamom upoznali putem muslimanskih trgovaca i s vremenom islam postaje najvažnija religija u regiji. Muslimani su sve do 1500-tih godina živjeli u miru u svojoj državi u regiji. Sukobi između muslimana u Morou i španskih kolinizatora počeli su 1521 godine. Sa padom Jerusalema sukobi su se odrazili i na Filipine i možemo reći da traju već 500 godina.

I ako su muslimani 1900-tih godina predstavljali većinu na jugu Filipina sa politikama asimilacije i demografske izmjene stanovništva u velikom broju regija danas muslimani predstavljaju manjinu. Prvo politika Španjolaca a kasnije SAD-a i Filipina tjerala je muslimane regije ili u smrti ili na prisilnu migraciju. Kada sam 2016 godine posjetio Cataboto imao sam priliku da se uvjerim kako ovim osobama nije dozvoljeno da žive na kopnu nego da žive u kućama i barakama koje plove na rijekama.

Muslimani u regiji Moro su 1960-tih godina počeli sa organizovanim otporom protiv torture i zuluma. Ovu borbu su vodili pod različitim organizacijama. Lider Islamskog fronta slobode Selamet Hašim i njegov nasljednik nakon njegove smrti 2003 godine HAc Murat Ibrahim nastavili su sa pregovorima sa Filipinima. Nakon rata koji je trajao 40 godina, stradanja preko 120 hiljada osoba i raseljavanja oko 2 miliona osoba, 2012 godine je između vlade Filipina i Islamskog fronta slobode Moroa MILFa postignut okvirni sporazum.

2014 godine je dormirana „Nezavisna delegacije supervizora“ sa ciljem nadgledanja mirovnog procesa. Trenutni predsjednik Duerte je prilikom predizborne kampanje obećao da će Moro dobiti autonomiju. Na referendumu koji je održan 21. januara 2019 godine autonomija muslimana Moroa izglasana je sa 80 posto glasova za. Nakon ovog perioda formiraće se prijelazna uprava Bangsamore od 80 članova. Ova uprava koja će biti jedna vrsta parlamenta preuzeće vlast u regiji Bangsamoro do 2022 godine. Sa referendumom je odlučeno da će 75 posto poreza iz regije ići regionalnoj upravi dok će 25 posto ići centralnoj vladi. Muslimani će u ovoj regiji moći da uspostave šerijatsko pravo i islamski pravni poredak. Dok će za hrišćana koji žive u ovoj regiji se sprovoditi zakoni Filipina. Muslimani Moro-a će po pitanju uređenja unutrašnjih pitanja biti potpuno nezavisni dok će po pitanju vanjske politike i sigurnosti biti povezani sa Filipinima.

Potrebe muslimana Moroa

 Podrška mirovnom procesu: Gdje god se nalazili u svijetu veoma je teško očuvati potpisano primirje. Sve što se desilo u prošlosti uvijek predstavlja opasnost da se može ponoviti u narednom periodu. Zbog toga podrška međunarodna zajednice mirovnom procesu na Filipina je veoma bitna. Predsjednik Filipina Rodrigo Duerte vodi porijeklo iz regije koja je veoma bliska Bangsamorou i njegovi lični odnosi da regijom su velika prilika i šansa za nastavak mirovnog procesa. Treba se pružiti podrška Duerteu i spriječiti bili kakve moguće provokacije ISIL-a.

Potreba za dostavljanjem humanitarne pomoći:

Bez sumnje ljudi ove regije koji već 500 godina vode borbu za nezavisnost imaju veliku potrebu za svim. Tokom posjete regiji saznao sam da u njoj trenutno djeluje 26 međunaronih humanitarnih organizacija od kojih je samo jedan iz islamskog svijeta i to turska humanitarna organizacija IHH.

I kao što sam to napisao u jednom od mojih tekstova muslimani regija posjeduju potrebu za puno većom podrškom od same humanitarne pomoći. Društvo koje je vjekovima vodilo borbu za opstanak posjeduje potrebu za iskustvom na polju rukovodstva. Uspostavljanje političkog sistema, finansijskih institucija, lokalnih uprava, centralne uprave, obrazovnih institucija, pravosuđa i sl. su teme gdje muslimani Moroa imaju veliku potrebu za pomoć.

Trebaju osnovati visoke obrazovne institucije koje će ispuniti prazninu i obrazovati kadrove koji će rukovoditi regijom na svim poljima.

Važnost turskog doprinosa glaobalnom miru:

Turska je bila dio međunarodne komisije koja je predvodila mirovnim pregovorima u regiji. Pored toga formirana je komisija za nadgledanje razvoja. Na zahtjev muslimana iz Moroa u 5-članog komisiji bio je i predstavnik humanitarne organiazcije Huseyin Oruč.

I ako mnogi nisu svjesni turska sa historijom i međunarodnim uticajem je jedna od rijetkih zemalja koja može aktivno doprinijeti miru u svijetu.

Današnji postignuti rezultat u Morou je veoma važan. I zbog toga svi moramo aktivno raditi kako bi se nastavio mirovni proces i uspostavilo blagostanje kako za muslimane u Morou, Filipine i cijelo čovječanstvo..



Povezane vijesti