Balkanske Aktuelnosti 44/2017

Istraživanje koje je realizovano na preko 200 firmi u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Srbiji i Turskoj iznijelo je rezultate koji se trebaju analizirati i registrovati.

Balkanske Aktuelnosti 44/2017

Balkanske Aktuelnosti 44

 

Balkan Barometar 2017, publikacija pripremljena od strane Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), pored ankete javnog mnjenja, analizirala je i poslovni svijet u balkanskim zemljama i u Turskoj. Istraživanje je provedeno nad 1600 firmi koje djeluju u različitim sferama i pokazalo da očekivanja poslovnog svijeta na Balkanu nisu optimistična.

Istraživanje koje je realizovano na preko 200 firmi u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Srbiji i Turskoj iznijelo je rezultate koji se trebaju analizirati i registrovati. Prije svega, oko 30% biznismena u balkanskim zemljama vjeruje da se ekonomska situacija u njihovim zemljama jako pogoršala tokom 2016. godine. Samo 25% biznismena vjeruje da će se tokom 2017. godine popraviti opća ekonomska situacija u zemljama. U Turskoj 27% biznismena smatra da se ekonomska situacija u zemlji tokom 2016. godine pogoršala, dok 43% vjeruje da će se tokom ove godine popraviti opće ekonomsko stanje zemlje.

Podaci ankete pokazuju da se kod 42% firmi na Balkanu tokom 2016. godine skoro ništa nije promijenilo, da su se kod 40% firmi poslovi popravili, a kod 17% pokvarili. Za manje firme je situacija mnogo teža. Naime, 39% firmi u Turskoj se izjasnilo da su se poslovi poboljšali, 35% da isto posluju, a 23% da manje posluju.

55% preduzeća na Balkanu i 45% u Turskoj očekuje povećanje potražnje za sopstvene proizvode i usluge. Ovi podaci pokazuju da su očekivanja firmi mnogo optimističnija od očekivanja u vezi ekonomskog razvoja u zemlji.

Tokom 2016. godine 53% kompanija na Balkanu nije promijenilo nivo zapošljavanja, 13% je smanjilo a 34% povećalo. Među zaposlenim radnicima, 65% su muškarci i 35% žene. U Turskoj je zaposleno 77% muškaraca i 23% žena. 9% direktora firmi na Balkanu i 16% u Turskoj se izjasnilo da će razmisliti o smanjenju broja zaposlenih tokom ove godine.

Što se tiče upošljavanja stranaca, uglavnom ne postoji veliko iskustvo. No, opet se 40% biznismena na Balkanu i 29% u Turskoj izjasnilo da planira uposliti strance.

Firme i na Balkanu i u Turskoj uglavnom ljude zapošljavaju prema ličnim referencama. 29% firmi na Balkanu i 24% u Turskoj uopće ne objavljuje konkurs za zapošljavanje putem medija ili elektronskim putem. Ova situacija ukazuje na strukturalni problem na tržištu rada. 82% biznismena u Turskoj kvalifikovane radnike dobija tako što ih preuzima iz konkurentnih firmi. Procenat biznismena koji potežu ovom metodom na Balkanu je 17%.

Podaci Balkan Barometra pokazuju da 17% firmi na Balkanu i samo 13% u Turskoj se orijentisalo saradnji sa univerzitetima gdje su vršili istraživanje i razvoj. Više od pola firmi na Balkanu vjeruje da je tokom 2016. godine razvilo nove inovacije u sektoru kojim se bave. Nova tehnologija se razvija posredstvom novih mašina i opreme. Umjesto tehnoloških istraživanja, firme u Turskoj i na Balkanu se orijentišu na investicije u poslovnom obrazovanju. No, potrošnja društvenog kapitala je direktno povezana sa ekonomijom zemlje.

91% biznismena na Balkanu je ukazalo na različite uredbe koje predstavljaju prepreku za poslovanje. 48% biznismena smatra da su kamatne stope najveća prepreka za poslovanje i napredak. 26% biznismena uredbe u vezi zapošljavanja smatra preprekom za poslovanje. 38% biznismena smatra da su kamatne uredbe u Turskoj najveća prepreka za poslovanje, dok 30% turskih biznismena vjeruje da su uredbe u vezi minimalnog primanja prepreke za poslovanje.

Firme na Balkanu uglavnom pokušavaju poslovati bez bankovnih kredita. Naime, 58% firmi na Balkanu je tokom 2016. godine odlučilo da posluje sa već postojećim kapitalom. Samo je 12% biznismena koristilo kredit nacionalne banke i 5% kredit iz stranih banaka. Za razliku od Balkana, samo 16% firmi u Turskoj je finansirano sopstvenim kapitalom i prihodom.

Rezultati Balkan Barometra pokazuju da su balkanske zemlje relativno zatvorene za izvoz proizvoda i usluga, a da su mnogo otvorenije za uvoz istih. Naime, anketa pokazuje da se 85% proizvoda i usluga firmi koje su učestvovale u istraživanju prodaje unutar zemlje, a samo 8% u zemljama EU. Samo 5% prodaje se realizuje između sedam balkanskih zemalja. 70% troškova za mašine, opremu i održavanje se uglavnom obezbjeđuje unutar zemlje. 50% turskih firmi za izvoz nikada nije poslovalo sa Balkanom. Turski biznismeni smatraju da su zakašnjenja na graničnim prijelazima, obimna birokratija i procedure u vezi vanjske trgovine najveće prepreke za poslovanje sa inostranstvom.

57% biznismena sa Balkana i 48% iz Turske smatra pozitivnim članstvo u EU. Samo 7% vjeruje da članstvo u EU ne bi donijelo ništa pozitivno njihovim zemljama, dok su ostali uzdržani. Općenito, kompanije za izvoz uglavnom su pozitivno orijentisane članstvu u EU.

Što se tiče očuvanja okoliša, ne postoji dovoljno dokaza da su firme preduzele dovoljne mjere za očuvanje životne sredine.

I kao posljednje, firme na Balkanu tvrde da se vlada, pripremajući zakone kojim se reguliše poslovanje, ne konsulutuje sa biznismenima i poslovnim ljudima. Za razliku od Balkana, 61% firmi u Turskoj tvrdi da se turska vlada interesuje njihovim problemima i da ih pokušava riješiti.

 

 



Povezane vijesti