Aktualnosti iz zemlje i svijeta 14/2018

Ruska anglosaksonska napetost i tursko traženje ravnoteže

Aktualnosti iz zemlje i svijeta 14/2018

          

 

Can Acun

Ruska anglosaksonska napetost i tursko traženje ravnoteže

 

Nakon pokušaja trovanja nervnim gasom ruskog agenta Sergeja Skripala i njegove kćerke Yulije, anglosaksonski blok tj SAD i Engleska, generalno sve zemlje Zapada i Rusija su se našle u veoma napetoj situaciji. Zemlje koje su pod uticajem Engleske tvrdile da se iza napada nalazi Rusija su svoje reakcije pokazale tako što su protjerale ruske diplomate iz svojih zemalja. 25 zemalja(SAD, Australija, Novi Zeland i zemlje EU) je protjeralo najmanje 140 ruskih diplomata.  Rusko ministarstvo unutrašnjih poslova je međutim za slučaj Skripal  optužilo  Specijalne snage Engleske i Englesku državnu bezbjednost. NATO je također koristio politiku okrivljavanja Rusije. NATO članica Turska ovaj napad nije odobrila i niti je okrivila Rusiju niti je protjerala njene diplomate iz svoje zemlje.

Između Rusije i zemalja Zapada napetost povodom slučaja Skripal iako podsjeća na hladni rat u novom poretku svijeta nije baš moguće govoriti o hladnom ratu. To da će Rusija napraviti blok sa zemljama koje je podržavaju protiv zapadnog bloha nije baš racionalna analiza. Zauzimanje Krima od strane Rusije, napetosti prouzrokovana ukrainskom krizom, ekonomska ulaganja koja mogu dovesti do ekonomskog rata su bili razlogom da kriza između dvije strane dostigne vrhunac. Posljednji Skripal događaj je bio kap u prepunoj čaši. Trebaju se uzeti u obzir unutrašnje razmirice zapadnog svijeta, i blaga politika prema Rusiji nekih zemalja poput Njemačke.

Dok traje napetost između Rusije i Zapada, Turska se drži izbalansirane vanjske politike. U slučaju Skripal Turska se konsultuje sa svojim zapadnim saveznicima iz NATO-a, ali u isto vrijeme ne deportuje ruske diplomate tako da i ne ulazi u diplomatsku kriz usa Rusijom. Osim toga Turska, brinući o svojim interesima, je postavila kamen temeljac za nuklearnu centralu Akkuyu skupa sa ruskim predsjednikom Valdimirom Putinom. Nuklearna centrala Akkuyu sastoji se od 4 reaktora i planirano je da prvi stupi u snagu 2023.godine. Akkuyu će ukupno proizvodoto 4800 mw struje i imati kapacitet koji može zadovoljiti 10% energetskih potreba Turske.

U isto vrijeme u toku je rusko-turski projekat Turski tok koji će uprvoj fazi ići od Rusije do Turske, a u drugoj će se produžiti do zemalja Balkana. Sa drugim energetskim projektima Turske, Turski tok je veoma važan korak koji će Tursku povesti do pozicije centra za energiju. Međutim, saradnja Turske nije samo sa Rusijom, u isto vrijeme postoji želja za ojačavanjem saradnje sa SAD i zemljama EU. Turska koja je potpisala sporazum o preuzimanju sistema zračneodbrane S400, u isto vrijeme pregovara o kupovini sistema zračne odbrane od zemalja članica NATO-a.

Osim toga, potpisan je predugovor između Turske, Francuske i Italije o proizvodnji sistema zračne odbrane. Turska je također zemlja koja ima aktivnu ulogu u proizvodnji ratnih aviona F-35.   Međutim napetost između Turske i saveznika iz NATO saveza sa terorističkim organizacijama FETO i PKK/PYD. U isto vrijeme Turska koja ima problem sa pitanjima Rusije i Krima, Ukrajine i Gute, vodeći izbalansiranu vanjsku politiku, maksimizira svoje nacionalne interese.

 

 



Povezane vijesti