Globalna perspektiva 40

"Krug pravde"

Globalna perspektiva 40

Globalna perspektiva 40

Analiza dekana Fakulteta političkih znanosti na sveučilištuYildirim Beyazit, prof.dr. Kudreta Bulbula.

Prošlog tjedna su se na Generalnoj skupštini UN-a koja je održana u New Yorku okupili svjetski čelnici. Neki od interesantnih razvoja i događaja koji su se desili na samitu su izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da je protiv globalizacije, izjava predsjednika Francuske Macrona koji je kao odgovor Trampu pozvao na veću globalnu suradnju, izjava predsjednika Turske Erdogana koji je ponovio izjavu „Da je svijet veći od 5“ i uputio poziv za uspostavljanje međunarodne pravde, kao i učešće premijerke Novog Zelanda Ardern na zasjedanju Generalne skupštine UN-a sa tromjesečnom bebom.

U današnjem programu nećemo govoriti o detaljima samita koji je održan u New Yorku, nego ćemo se više fokusirati na poziv za uspostavljanje pravde u svijetu kojeg je uputio predsjednik republike R.T.Erdogan. Predsjednik Erdogan u govoru se pozvao na tradicionalne tursko-islamske vrijednosti pravde i ukazao na nepravdu koja trenutno vlada u svijetu. Erdogan je u govoru kazao:

„U našoj civilizaciji posjedujemo „krug pravde“ koji obuhvata skladnost odnosa između društva, pravde, rukovođenja državom, snage države, ekonomije i pravosuđa. Veze između ovih točaka koje su veoma bitne danas su pokidane širom svijeta. Danas ukoliko smo u svijetu suočeni sa političkim, socijalnim i ekonomskim nestabilnostima, to je glavni razlog za to.  Svi mi moramo raditi kako bi uspostavili prosperitetnu i sigurnu budućnost cijelog čovječanstva. Ukoliko je imetak 62 najbogatijih ljudi ravan imetku polovine svijeta, ili 3,6 milijardi ljudi, to znači da postoji problem", kazao je Erdogan.

Da bi bolje shvatili poziv za pravdu kojeg je uputio predsjednik Erdogan treba prvo da pogledamo na razvoje u vezi globalnih vrijednosti na Zapadu u bliskoj prošlosti. Zapad koji je nakon 2. Svjetskog rata zagovarao ljudska prava, slobode i ravnopravnost, danas se velikom brzinom udaljava od ovih vrijednosti. Nepravda koja se sprovodi protiv migranata i muslimana na Zapadnu je postala svakodnevnica. Rasističke partije povećavaju broj glasova i ulaze u vlade kao koalicioni partneri, i ksenofobija i islamofobija su postale normalne. Zemlje EU na probleme izbjeglica gledaju samo ka na problem zaštite granica i formiraju vojne snage kako bi štitile granice. Za njih ne predstavlja problem da izbjeglice i migranti gube živote ili se nalaze na teretu nekoliko zemalja poput Turske. Danas živimo u svijetu u kojem se zapadne zemlje moraju podsjetiti na univerzalne humane vrijednosti.

Kada pogledamo iz perspektive Turske, kao i na našu vjeru i civilizaciju, vidimo da najvažniju vrijednost i princip predstavlja pravda. Prvenstveno imamo potrebu za pravdom, a u njoj se nalazi i sloboda i ravnopravnost. Izraz „Pravda je temelj postojanja“ koji se stoljećima prenosi sa generacije na generaciju u našoj kulturi, odnosi se na poredak, društvo i državu. Potreba za pravdom je u našoj kulturi definirana sa „krugom pravde“ koji obuhvata društvenu, političku, vojnu, financijsku, trgovinsku i ekonomsku pravdu i skladnost.

U poznatom djelu kojeg je Yusuf Has Hacip napisao 1069 godine pod imenom „Kutadgu Bilig“, kao i u djelu „Ahlaki Alai“ kojeg je 1564 godine napisao Kinalizade efendija govori se o „krugu pravde“.

U našoj tradiciji sve se zasniva na pravdi i ukoliko ne postoji pravda, tu ne postoji ni poredak niti država, a ne može se uspostaviti ni sreća naroda. Sreća i poredak u svijetu može nastati samo u slučaju postojanja međunarodne pravde. Pravda predstavlja prvi krug. Kasnije slijede država koja je uređena sa zakonima, kasnije vladar sa vojskom, vojska sa porezima i narod koji plaća poreze za sigurnost i vladavinu pravde. Jer bez pravde i ravnopravnosti narod ne bi plaćao poreze i zbog toga istaknuti turski vjerski lider Šejh Edebali je poručio „Pomozite uspostavljanju blagostanja naroda ukoliko želite da država opstane“.

Danas ukoliko se vode brojne rasprava u vezi međunarodnog poretka i ukoliko postoji hitna potreba za revizijom UN-a kao što često ističe predsjednik Erdogan, dok nevine osobe pokušavaju da pobjegnu sa jednog kontinenta na drugi žrtvovajući svoje živote zbog postojeće nepravde, onda ovaj poredak ne može opstati.

Ukoliko nas neko upita za našu odgovornost za smrt nevinih beba koje stradaju širom svijeta, zar to nije sramota cijelog čovječanstva. Poziv predsjednika Erdogana o uspostavljanju „kruga pravde“ je poziv i zapadu da ne bude suučesnik ovih stradanja. Jer kao što je to kazao veliki Selčučki vezir Nizamul Mulk prije 1000 godina „Možete surađivati sa nevjernicima ali sa zulumćarima nikada“.



Povezane vijesti