Balkanske Aktualnosti

Prema Europskoj komisiji, reforme administrativne uprave su na različitim nivoima u zemljama Zapadnog Balkana. Ekonomska situacija na Balkanu je djelimično poboljšana uz napredak, investicije i zapošljavanje, no regija se i dalje suočava...

Balkanske Aktualnosti

 

U izvješću o napretku koji je Europska komisija usvojila 9. studenog 2016. godine ističe se da su neke zemlje Zapadnog Balkana učinile veoma bitne korake ka članstvu u EU, no da se mnoge zemlje i dalje suočavaju sa strukturalnim nedostacima. Sa druge strane, ističe se da vladavina prava u procesu proširenja, reforma državne administracije, ekonomski napredak i konkurentnost i dalje ostaju prioritetne teme. Usljed nepovjerenja prema Europi i ekonomske recesije koji su zastupljeni u EU, ističe se da je poljuljana i zainteresovanost prema EU.

 

Prema Europskoj komisiji, zemlje Zapadnog Balkana su učinile ozbiljne napore povodom modernizacije pravnog okvira pravosudnog sistema. No, i pored toga, Komisija ističe da je sudstvo u mnogim zemljama regije i dalje nedovoljno nezavisno. U posljednje vrijeme su ojačani mehanizmi u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u zemljama Zapadnog Balkana. Sada se radi na tome da se spriječi djelovanje kriminalnih organizacija i da se poveća transparentnost u državnim sferama.

U paketu napretka se ističe da su u zemljama Zapadnog Balkana razvijeni zakoni o borbi protiv terora i krivični zakoni, no da se trebaju uložiti veći napori u kontroli obrazovanja i stranih fondova kao i radikalizacije.

Osnovna prava u zemljama Zapadnog Balkana se u velikoj mjeri čuvaju zakonima. No, činjenica je da postoje ¨rupe¨ kada je u pitanju provedba istih, a naročito su sloboda medija i sloboda izražavanja izvor velikih strijepnji u nekim zemljama. Kada se osvrnemo na funkcionalnost demokratskih institucija, Europska komisija ističe kulturu bojkota u parlamentima i poziva da se okonča ista.

Prema Europskoj komisiji, reforme administrativne uprave su na različitim nivoima u zemljama Zapadnog Balkana. Ekonomska situacija na Balkanu je djelimično poboljšana uz napredak, investicije i zapošljavanje, no regija se i dalje suočava sa ekonomsko-socijalnim problemima.

Kada pogledamo zemlje pojedinačno, Crna Gora, koja je 2012. godine počela sa pregovorima za pristup, trenutno se kreće ka članstvu u EU. Crna Gora je u velikoj mjeri okončala i zakonodavni okvir u vezi vladavine prava i institucionalne infrastrukture, a paralelno uspjehu kojeg pokaže na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala kreće se ka članstvu u EU.

Srbija, koja je pregovore u vezi pristupa u EU počela 2014. godine, do sada je otvorila 4 pregovaračka poglavlja. Brzina pregovora ove zemlje zavisit će od vladavine prava i napretka u vezi normalizacije sa Kosovom. Evropska komisija od Srbije zahtjeva i da nastavi sa ekonomskim reformama.

Albanija, koja je 2014. godine dobila status zemlje kandidata za članstvo u EU, učinila je dosta toga da bi počela sa pregovorima; u srpnju 2016. godine je sa usvajanjem ustavnih promjena započeta sveobuhvatna pravosudna reforma, a osim toga nastavljaju se reforme u vezi javnog upravljanja – navodi se u izvještaju Europske komisije. Uzimajući u obzir napredak u ovom smjeru, Europska komisija je Albaniji predložila da uslovno započne pregovore za članstvo. Pregovori će ovisiti od procesa pravosudnih reformi.

Prema Europskoj komisiji, Makedonija, koja je 2005. godine dobila status zemlje kandidata no koja posjeduje problem oko imena sa Grčkom i koja usljed toga ne može još uvijek da započne pregovore, je zemlja koja zabrinjava usljed funkcionalnosti demokratskih institucija. Komisija se sprema da ponovi prijedlog o početku pregovora pod uslovom da se prevaziđe politička kriza i da se provedu prioritetne reforme u zemlji.

Aplikacija BiH, potencijalne zemlje kandidata, za dobijanje statusa za zemlju kandidata, se i dalje analizira. Očekuje se daće do kraja ove godine BiH biti predat upitnik Evropske komisije. Priroritene teme u vezi BiH su socio-ekonomske reforme, vladavina prava u svim sferama uprave i ojačanje javne uprave kao i formiranje koordinacionog mehanizma među entitetima a u vezi pregovora sa EU.

Što se tiče Kosova, stupanje na snagu Sporazuma za stabilnost i priključenju i napredak u vezi liberalizacije viznog režima je prihvaćeno sa velikim zadovoljstvom. Evropska komisija od Kosova očekuje da započne ozbiljan proces reformi kada su u pitanju vladavina prava i ekonomija. Zbog toga se lideri pozivaju na prevazilaženje političkih nesuglasica koje su prisutne u Prištini. Normalizacija odnosa sa Srbijom je također jedan od bitnih uvjeta za Kosovo.

 



Povezane vijesti