Balkanske Aktualnosti

Sigurno je to da formiranje vlade u Makedoniji neće biti ni malo lako i da će naredni period u ovoj zemlji biti jako težak

Balkanske Aktualnosti

 

U nedjelju, 11. prosinca, narod Makedonije je glasao na prijevremenim parlamentarnim izborima, koji su bili od vitalnog značaja i na kojem se natjecalo 11 političkih partija i koalicija. Od izbora, koji su praćeni i od strane EU, očekuje se da će okončati političku krizu koja traje već duže vrijeme. No, u veče izbora, i vladajuća partija i opozicija su proglasili pobjedu u Skoplju. Prema podacima koje je objavila Državna izborna komisija Makedonije, između vladajuće i glavne opozicione stranke zabilježena je jako mala razlika u glasovima. Činjenica da je vladajuća stranka VMRO-DPMNE, na čijem čelu se nalazi Nikola Grueski osvojila 38,06% glasova a opozicioni Socijal-demokratski savez Makedonije (SDSM) 36,69% glasova, ukazuje na to da će proces formiranja nove vlade biti jako kritičan.

Politička pozornica Makedonije je složena već od 2014. godine. Socijal-demokratski savez Makedonije već duže vrijeme vladu optužuje za izbornu krađu i korupciju. Pošto njihove pritužbe nisu uzete za ozbiljno, polovicom 2014. godine Socijal-demokratski savez Makedonije je počeo da bojkotuje skupštinu ove zemlje. Nakon toga je opozicija sa javnim mnjenjem počela da dijeli tajne snimke, što je kulminiralo pritužbama na vladu. Tajni snimci su na dnevni red iznijeli pritužbe da su državljani tajno prisluškivani, da se intervenisalo kod medija, sudstva i biznismena, da je došlo do izborne krađe, da je došlo do političkih hapšenja, da su u državne institucije imenovane osobe bliske vladi. Nakon svega toga u zemlji su započeti antivladini protesti.

VMRO-DPMNE, koji je na vlasti od 2006. godine, od samog početka odbija krivnje koje im se nameću i tvrdi da su snimci servirani od stranih obavještajnih službi koje za cilj imaju nestabilnost Makedonije. No i pored toga, tadašnji premijer Nikola Grueski je pristao da EU i SAD budu posrednici kako bi se prebrodila produbljena politička kriza u zemlji.

Sporazumom, koji je potpisan srpnja 2015. godine, Grueski je prihvatio da do 15. siječnja 2016. godine podnese ostavku i da se sa prijelaznom vladom ide na prijevremene izbore. Reforme u vezi vladavine prava, izbora i slobode izražavanja, koje su pripremljene od strane Europske komisije i predate vladi Grueskog, postale su dio ovog sporazuma.

Grueski je ispoštovao dogovor i podnio ostavku do vremenskog roka koji je bio predviđen. U zemlji je formirana prijelazna vlada koja je na dužnosti trebala biti do prijevremenih izbora. No, uz argument da nisu ispunjeni svi uslovi sporazuma iz srpnja 2015. godine, Socijal-demokratski savez Makedonije je nastavio da zastupa negativan stav. Opozicija je insistirala da se preispitaju izborne liste i da se realiziraju reforme u vezi nezavisnosti medija.

I napokon, u nedjelju koja je iza nas, otvorene su glasačke kutije u Makedoniji. Ankete javnog mnjenja su pokazivale da je Socijal-demokratski savez Makedonije napredovao naspram umornog VMRO-DPMNE-a. No, niko nije pretpostavljao da će vladajuća i najveća opoziciona stranka u parlamentu osvojiti skoro isti broj parlamentarnih mjesta. Izborni rezultati pokazuju da u makedonskom parlamentu, koji broji 120 zastupničkih mjesta, ni vladajuća ni opoziciona stranka neće uspjeti osvojiti većinu zastupničkih mjesta.

Dva osnovna faktora će odlučiti ko će formirati novu vladu u Makedoniji. Kao prvo, Albanci će biti ti koji će definisati sudbinu nove vlade. Na prijevremenim izborima u Makedoniji, glasovi Albanaca su se raspodijelili na pet stranaka i iznosili su 17,81%. Među njima je Demokratska unija za integracije (DUI) koja je osvojila 7,3% i koja je osvojila treće mjesto na izborima. Podrška ove partije će definirati sudbinu vlade. Činjenica je i to da se Ohridskim sporazumom, koji je potpisan 2001. godine i kojim su okončani unutarnji sukobi u zemlji, nalaže da se u Makedoniji ne može formirati ni jedna vlada a da u njoj ne bude politička stranka Albanaca.

Stav EU i SAD-a će biti drugi faktor kojim će se odlučiti nova vlada u Makedoniji. I Brisel i Wašington su u prošlosti upućivali razne kritike vladi Grueskog. Ukoliko EU i SAD ubijede albanske političke partije da pruže podršku Socijal-demokratskom savezu Makedonije, vladavina VMRO-DPMNE će biti okončana. I Brisel i Wašington kao da priželjkuju novu opsežnu vladu u Makedoniji. Da bi se riješio problem sa Grčkom oko imena i da bi se oživio proces članstva u Evro-atlantske institucije, Zapad priželjkuje da u novoj vladi bude zastupljena i vladajuća stranka i opozicija.

Sigurno je to da formiranje vlade u Makedoniji neće biti ni malo lako i da će naredni period u ovoj zemlji biti jako težak.

Turci će u parlamentu Makedonije biti predstavljeni sa dva zastupnička mjesta, od kojih je jedno u vladi, a jedno u opoziciji.

 



Povezane vijesti