Balkanske Aktualnosti 51/2017

U regionalnoj suradnji balkanskih zemalja u posljednje vrijeme preovlađuju ekonomske teme kao što su poboljšanje životnih standarda, konkurencija i napredak. Ankete javnog mnjenja pokazuju da su temeljni problemi naroda regije nezaposlenost i ekonomija

Balkanske Aktualnosti 51/2017

 

BALKANSKE AKTUELNOSTI 51/2017

 

 

Proširenje je jedna od ključnih politika koju vodi EU. I pored raznih problema, zemlje Zapadnog Balkana su učinile važne korake povodom integracije u EU. Od samog početka su podsticaji EU pomogli u realizaciji državnih i ekonomskih reformi, poboljšanju kvaliteta demokratije i povećanju produktivnosti javnih institucija. Zemlje Zapadnog Balkana čine dodatne korake i na regionalnom nivou, pokušavaju unaprijediti ekonomiju i ubrzati proces članstva u EU.

U regionalnoj suradnji balkanskih zemalja u posljednje vrijeme preovlađuju ekonomske teme kao što su poboljšanje životnih standarda, konkurencija i napredak. Ankete javnog mnjenja pokazuju da su temeljni problemi naroda regije nezaposlenost i ekonomski problemi.

Balkanske zemlje godinama se ne mogu uvrstiti na listu zemalja sa ekonomijama u porastu. Udio balkanskih zemalja 80'tih godina u ukupnom nacionalnom dohotku u svijetu iznosio je 0,38, dok se 2008. godine smanjio na 0,18%. Nakon ovog perioda, uz uticaj globalne ekonomske krize, u balkanskim zemljama su se produbili socio-ekonomski problemi. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika danas na Balkanu iznosi 38% od prosječnog nacionalnog dohotka u EU.

Prema izvješću Balkan barometar 2016, 28% balkanskih državljana nije u stanju da plati račune i kirije, 20% nije u stanju da dovoljno ugrije svoje stanove, 40% strijepi da će biti siromašni, dok 36% građana strijepi da će izgubiti posao. Sa druge strane, i poslovni svijet se susreće sa raznim problemima. 40% kompanija na Zapadnom Balkanu je prošle godine svoje probleme rješavalo uz kašnjenje sa plaćanjem. Veći dio ovih kompanija se suočio i sa finansijskim problemima.

Usljed činjenice da privatni sektor nije dovoljno razvijen, zemlje Zapadnog Balkana imaju kontinuiranu potrebu za stranim investicijama kako bi povećali svoju konkurentsku moć i kako bi ekonomski napredovali. Svjesni činjenice da ove poteškoće ne mogu prevazići sami, zemlje Zapadnog Balkana u posljednje vrijeme čine važne korake na regionalnom nivou, i zajedničkim djelovanjem pokušavaju ispuniti svoje zajedničke interese i što više se približiti članstvu u EU.

Summit Zapadnog Balkana koji je 12. srpnja 2017. godine održan u Trstu bio  je jedan od najznačajnih regionalnih događaja na kojem su razmatrani projekti koji imaju za cilj poboljšanje saobraćajne i energetske infrastrukture. Pored samita u Trstu, prethodnih godina su održani i samiti u Beču i Berlinu.  Svi ovi sastanci predstavljaju pozitivne skretnice povodom reformi koje se trebaju provesti na putu ka EU.

Razina na kojoj se danas nalazi regionalna suradnja na zapadnom Balkanu ima potrebu za snažnom parlamentarnom potporom. Parlamentarni forumi, koji su zabilježili razvitak u regiji, poboljšavaju regionalnu komunikaciju i time daju znatan doprinos integraciji regije u EU.

Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) sa centrom u Sarajevu je jedna od najznačajnijih institucija koja brani zajedničke interese balkanskih zemalja. Ova institucija je prilika za podsticaj razvoja regionalne suradnje u regionu, a pruža potporu i političkim, ekonomskim, socijalnim i institucionalnim reformama. Kao operacioni ogranak Procesa suradnje jugoistočne Europe (SEECP), Vijeće za regionalnu saradnju u posljednje vrijeme čini pozitivne korake i za razvoj napretka, zapošljavanja i poboljšanje konkurentskih uvjeta.

Sa aktivnostima koje realizuju na regionalnoj razini i uz pomoć institucija, balkanske zemlje pokušavaju stvoriti novu viziju. Naime, Balkan ne želi da se više spominje kao nestabilna regija, već kao regija koja se bori protiv korupcije, koja osnažuje svoje državne institucije, koja pokušava da privuče strane investicije i koja se interesuje uslovima života svojih državljana. No, činjenica je ta da balkanske zemlje trebaju učiniti još puno toga. Da bi ubrzale proces prijema u EU, zemlje Zapadnog Balkana trebaju učiniti odlučnije korake povodom razvoja pravne države, ekonomskog upravljanja i administrativnog kapaciteta, i to kako na nacionalnom, tako i na regionalnoj razini. Osim toga, zemlje se terbaju uzdržati pokreta i djelovanja koji stvaraju napetost u bilateralnim odnosima. Tokom 2017. godine bilo je zbivanja koja su stvorila napetost u bilateralnim odnosima što se i odrazilo na kvalitet regionalne saradnje.

 

 



Povezane vijesti