Balkanske Aktualnosti 20/2018

Vučićeva posjeta Turskoj odmah nakon Erdoganove posjete Srbiji, koja je realizovana u oktobru prošle godine, potpisani sporazumi i date izjave pokazuju da se odnosi Turske i Srbije kreću u strateškom pravcu.

Balkanske Aktualnosti 20/2018

Balkanske Aktualnosti 20/2018

 

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 6-7. svibnja obavio zvaničan posjet Turskoj. Vučić je prisustvovao Tursko-srpskom poslovnom forumu u Istanbulu, a potom je doputovao u zvaničnu posjetu Ankari. U okviru posjete održan je prvi sastanak Vijeća visoke saradnje Turske i Srbije na nivou ministara i potpisano je šest sporazuma u različitim sferama.

Vučićeva posjeta Turskoj odmah nakon Erdoganove posjete Srbiji, koja je realizovana u oktobru prošle godine, potpisani sporazumi i date izjave pokazuju da se odnosi Turske i Srbije kreću u strateškom pravcu.

Turska je zemlja koja posjeduje stratešku bitnost i koja se nalazi u jako spornoj geografskoj regiji. Od dana osnivanja do danas Turska je uvijek posjedovala snažne susjede. Turska je uvijek imala potrebu za očuvanjem stabilnosti kako na njenom istoku, tako i na zapadu i zbog toga je od dana kada je proglašena Republikom uvijek slijedila mirovnu politiku. U sadržaju mirovnih i prijateljskih sporazuma koji su kroz historiju potpisali Turska i Srbija, Beograd je uvijek bio u privilegovanom položaju. Iako su Ankara i Beograd jedni drugima pristupali sa dozom distance usljed ideoloških podijeljenosti koje je sa sobom donio period Hladnog rata, uzajamno poštovanje i razumjevanje je uvijek gajeno i njegovano.

Tadašnji Beograd nije bio samo prijestolnica današnje Srbije, već je bio glavni grad mnogo veće države u kojoj su živjele mnogobrojne nacije. Kada su granice države čiji je Beograd bio prijestolnica doživjele traumatične promjene, došlo je, neminovno, do talasanja i u odnosima između Ankare i Beograda. Odnosi između Ankare i Beograda jedno vrijeme su bili na najnižoj razini prvo zbog rata u BiH a potom i rata na Kosovu 1999. godine. Masakri i zločini koji su počinjeni nad bošnjacima za vrijeme rata u BiH (1992-1995) ostavili su dubok trag na Turke, koji se može osjetiti i dan danas.

No, i pored svega, zahvaljujući čvrstim historijskim temeljima, Ankara i Beograd su uvijek uspjeli da prevaziđu bilateralne krize. Čak šta više, i pored ¨nevidljivih zidova¨ i predrasuda koji postoje između turskog i srpskog naroda, odnosi dviju zemalja su kulminirali nakon svakog pada. Nepobitna je činjenica da je stav lidera dviju zemalja odigrao bitnu ulogu u ovom procesu. Odlučan stav današnjih lidera dviju zemalja, Recepa Tayyipa Erdogana i Aleksandra Vučića stvorili su potencijal da se odnosi između dvije zemlje povećaju na nivo kakav ranije nije zabilježen.

Činjenica je da napori, koje su posljednjih 8 godina pokazali i Ankara i Beograd u cilju razvoja odnosa, zaslužuju sve pohvale. Bliskost Turske i Srbije pokazuje da se i najteži problemi među zemljama mogu riješiti samo ako postoji snažna politička volja. Ono što se može naučiti iz primjera zbližavanja Ankare i Beograda je da klasična diplomatija danas ne daje rezultate koji se od nje očekuju. Kada se klasična diplomatija potpomogne ekonomskom i kada se lideri orijentišu na ojačanje ekonomskih veza, lako je riješiti međusobne sporove.

Dobrostojeći odnosi Ankare i Beograda su radosna vijest za cijeli Balkan. Turska je jedna od rijetkih zemalja koja bez ikakvih interesa pridaje veliku bitnost očuvanju mira i stabilnosti na Balkanu. Saradnja Ankare i Beograda doprinosi utvrđivanju stabilnosti u mnogim dijelovima Balkanskog poluostrva, bilo to zahvaljujući njihovom bilateralnom saradnjom ili zajedničkim stavom kojeg zauzimaju u međunarodnim institucijama.

Turska želi biti prijatelj svim balkanskim zemljama. Najveći strateški interes turske u regiji su trajni mir i stabilnost na Balkanu. Ako se u obzir uzme činjenica da je Turska okružena zemljama pogođenim sukobima i mnogim drugim neprijatnostima, onda je i otvaranje granica na zapadu Turske u prostor koji je siguran, velika prilika i za Tursku. No, činjenica je da Turska već 28 godina ne uspijeva sebe da predstavi Balkanu. Ankara treba poraditi i na tome šta treba učiniti kako bi popravila imidž Turaka na Balkanu i kako bi se slomile predrasude prema njima.

EU je jedini akter koji posjeduje dugoročnu strategiju za Balkan. Potrebno je da se sve zemlje Balkana kreću ka integraciji u evro-atlantske institucije. Jedna od tačaka sa kojom se Turska i EU u potpunosti slažu u posljednje vrijeme je činjenica da se u cilju očuvanja trajnog mira i stabilnosti, sve zemlje Balkana, trebaju postati članice Unije. No, EU, koja se posljednjih godina suočava sa internim podjelama, sve više svoje probleme reflektuje na balkanske zemlje. Turska nema namjeru da se na Balkanu takmiči sa EU. Svi koraci koje Turska preduzima na Balkanu ujedno se podudaraju i sa očekivanjima EU. Na primjer, Turska je preuzela materijalni dio izgradnje ceste Sarajevo-Beograd. Ovo je projekat koji ide u prilog i EU koja se zalaže za rekonstrukciju i remont saobraćajnica na Balkanu.

Može se zaključiti da Turska EU ne smatra rivalom na Balkanu. Najveći uzrok hladnih odnosa Brisela i Ankare posljednjih godina je činjenica da Brisel i neke zemlje članice godinama prema Turskoj provode dvojne standarde. Turska je zemlja koja posjeduje kapacitet da sama pronađe svoj put, prestiž i prosperitet. Turska je zemlja koja jako dobro zna šta hoće i šta želi. EU je ta koja ne zna šta želi. 28 različitih glasova se nikada ne može pretvoriti u jedan glas. Brisel se treba jasno i precizno izjasniti ukoliko mu je stvarno stalo do Turske. Možda upravo Balkan i zbližavanje Turske i Srbije podstaknu otvaranje nove stranice u odnosima Brisela i Ankare.



Povezane vijesti