Balkanske Aktualnosti 26/2018

Vlada Zorana Zaeva, koja je na vlast stupila prošle godine, uradila je korake vrijedne pohvale kada je u pitanju razvoj dobrosusjedskih odnosa. Premijer Zaev, koji je iza sebe ostavio nacionalističku retoriku i politiku prethodne vlade VMRO-DPMNE

Balkanske Aktualnosti 26/2018

Balkanske Aktualnosti 26/2018

 

Širom svijeta postoje problemi za koje se godinama pokušava pronaći rješenje i koji godinama stoje ¨zaleđeni¨ bez ikakvog pomaka. Do skoro se vjerovalo da će problem imena, koji već 28 godina postoji između Makedonije i Grčke, dugo ostati neriješen. Početkom ove godine i Atina i Skoplje su pokazali konstruktivan stav i time uputili signale da će se problem oko imena riješiti. 17. lipnja 2018. godine potpisan je povijesni sporazum između Makedonije i Grčke. Kada se sporazum stupi na snagu u historiji na Balkanu će biti otvorena nova stranica.

Odmah nakon 1991. godine, kada je proglasila neovisnost, Makedonija je članstvo u Euroatlantske institucije, dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju uvrstila u strategiju nacionalnih interesa. Ovi ciljevi u vanjskoj politici su ujedno postali i temelji socio-političkih internih zbivanja. No, problem oko imena koji je posjedovala sa Grčkom, Makedoniju je udaljavao od realizacije ovih ciljeva.

Atina je, uz tvrdnju da je ime ¨Makedonija¨ povijesno naslijeđe Grčke, odbijala da ovu zemlju prizna sa njenim ustavnim imenom. Skoplje je tvrdilo da ime Makedonija predstavlja temelj nacionalnog makedonskog identiteta i da svaka zemlja ima suvereno pravo da sama odluči o svom imenu.

Europska komisija je više puta predlagala da se započnu pregovori sa Makedonijom u vezi punopravnog članstva, no prepreka zvana Grčka nije se mogla prevazići. Usljed prepreke zvane Atina, Makedonija je izgubila priliku da 2009. godine, zajedno sa Albanijom i Grčkom, postane članica NATO-a. Zbog svega toga je Makedonija na Međunarodnom sudu pravde započela pravnu borbu protiv Grčke, koja u praksi nije urodila plodom.

Vlada Zorana Zaeva, koja je na vlast stupila prošle godine, uradila je korake vrijedne pohvale kada je u pitanju razvoj dobrosusjedskih odnosa. Premijer Zaev, koji je iza sebe ostavio nacionalističku retoriku i politiku prethodne vlade VMRO-DPMNE, izabrao je korake koji Makedoniju nisu gurali u izolaciju već kojima su se dobijali prijatelji. Napori Zaeva pozdravljeni su i od strane grčkog mu kolege Aleksisa Ciprasa, nakon čega je 17. lipnja 2018. godine između dvije zemlje potpisan povijesni sporazum.

Na osnovu sporazuma, zvanično ime Makedonije će biti ¨Republika Sjeverna Makedonija¨ a njen kraći naziv će biti ¨Sjeverna Makedonija¨. Ovo ime će se svugdje koristiti, a narod u Makedoniji će govoriti makedonskim jezikom dok će im identitet biti ¨Makedonci¨.

Da bi ovaj dogovor bio validan, premijeri obje zemlje će morati ubijediti i svoj narod. U Grčkoj postoje oni koji se u potpunosti protive imenu Makedonije. Isto tako, veliki je i broj Makedonaca koji se protive dodavanju bilo kakvog pridjeva imenu Makedonija. Zbog toga je sporazum potpisan između Atine i Skoplja uslovio velike proteste i u Grčkoj i u Makedoniji.

Makedonski parlament (Sobranje), na sjednici održanoj 20. lipnja 2018. godine, ratifikovao je sporazum o rješavanju pitanja novog imena Makedonije, koji su potpisali predstavnici Makedonije i Grčke na obalama Prespanskog jezera.

Od 120 zastupnika, koliko broji Sobranje, sjednici je prisustvovalo 69, od kojih su svi glasali "za" ratifikaciju sporazuma. Na jesen ove godine sporazum će biti iznijeti na referendum. Ankete javnog mnjenja pokazuju da 60% makedonskih državljana podržava promijenu imena kako bi zemlja postala članica Euroatlantskih institucija. Etnička analitika pokazuje da 50% Makedonaca i 95% Albanaca podržava promjenu imena Makedonije, a sve u cilju članstva u EU i NATO.

Ukoliko referendum bude uspješan, da bi se izmijenio ustav zemlje, u parlamentu je potrebna potpora 2/3. Neće biti lako dobiti ovu potporu, što se može reći i za Grčku jer i nju očekuje jako težak posao. No, očekuje se da će i EU biti posrednik kako bi sporazum stupio na snagu. Uskoro se može očekivati i odluka da se sa Makedonijom započnu pregovori o punopravnom članstvu. S druge strane, bit će učinjeni koraci kako bi se ubrzalo članstvo Makedonije u NATO.

Primjer Zaeva i Ciprasa pokazuje da se nakon odlučne političke volje mogu riješiti i najteži problemi među zemljama i to bez ikakvog posrednika. Vlade Zaeva i Ciprasa zaslužuju sve pohvale jer su svijetu pokazali da se i kronični problemi mogu riješiti samo ako za to postoji dovoljno dobre volje.



Povezane vijesti