Balkanske Aktuelnosti 40/2018

U odnosu na prošlost, uzajamni odnosi zemalja Zapadnog Balkana se trenutno zasnivaju na zajedničkom razumijevanju, solidarnosti i suradnji. Sektoralna suradnja i politička volja koja je podržala suradnju u sektorima zabilježili su veliki razvoj...

Balkanske Aktuelnosti 40/2018

 

Kada se analiziraju zbivanja na Balkanu stvara se utisak kao da regija posjeduje dva različiti lica, tj. lice i naličje. U prvom licu regije, zemlje Zapadnog Balkana surađuju, trče za zajedničkim interesima u okviru regionalnih projekata i zauzimaju zajednički stav naspram izazova van njihovih granica. No, na naličju zemalja Zapadnog Balkana zastupljeni su negativni faktori i politička napetost u bilateralnim odnosima. Pošto mediji uglavnom obrađuju naličje zemalja Zapadnog Balkana, pozitivna zbivanja u regiji uglavnom ostaju u sjenci.

U odnosu na prošlost, uzajamni odnosi zemalja Zapadnog Balkana se trenutno zasnivaju na zajedničkom razumijevanju, solidarnosti i suradnji. Sektoralna suradnja i politička volja koja je podržala suradnju u sektorima zabilježili su veliki razvoj u posljednjih 17 godina. Skladno tome, zabilježeni su veliki dobici. Na primjerice, na polju trgovine,  liberalizovana je trgovina robom. I dalje su u toku pregovori kako bi se liberalizirala trgovina na polju usluga. Sa druge strane, u okviru Berlinskog procesa, vode se radovi na razvoju saobraćajne i energetske infrastrukture na razini regiona. Ovim radovima se pruža puna politička podrška a pronađeni su i financijski izvori za početak.

Sa radovima koji se vode na automatskom priznavanju diploma na nivou regije ima se za cilj da se poveća broj specijaliziranog kadra  i da se na taj način pokrije nedostatak kvalifikovane radne snage u nekim sektorima. Uz očekivanje da će Zapadni Balkan postati privlačniji za strane investitore, radi se i na poboljšanju standarda kojima bi se popravila atmosfera ulaganja u regiji.

Preko 50 različitih regionalnih institucija, koje su se u posljednjih 20 godina pojavile na Balkanu, razvile su investicione i tome slične strukture. Čak su i najosjetljivije sigurnosne institucije u regiji motivirane na zajedničku suradnju. U raznim sektorima je provedeno na stotine regionalnih projekata koji su podržani od strane donatorskih institucija. Državne institucije, privatni sektor, nevladine organizacije, regionalne i međunarodne institucije su pružile zajedničku potporu povodom provedbe ovih projekata.

No, pozitivna strana Balkana nije puno zastupljena u medijskim izvorima, zbog činjenice da se medijski izvori na Balkanu puno ne interesuju zbivanjima u susjednim zemljama. Osim praćenja problema u bilateralnim odnosima, mediji se puno ne interesuju zbivanjima u zemljama u blizini. Drugačije rečeno, susjedne zemlje se aktueliziraju samo ako se pojavio neki problem. Sa druge strane, za balkanske medije, koje pokušavaju istrajati uz ograničene financijske mogućnosti, najvažnija činjenica je da privuku pažnju svojih čitatelja ili gledatelja. Psihologija ljudi se mnogo više interesuje negativnim nego pozitivnim zbivanjima. Osim toga, usljed problema oko izdavanja viza između BiH i Kosova, novinari ove dvije zemlje nisu u mogućnosti da dovoljno posjećuju jedni druge. Pored ove fizičke prepreke, i jezik predstavlja problem, tako da se ne pokazuje dovoljno interesovanje za zbivanja u susjednim zemljama. Zbog svih ovih faktora, zbivanja na Balkanu se dovoljno ne prate od strane lokalnih medija, što uslovljava negativnu sliku prema regiji.

U cilju aktueliziranja pozitivnih zbivanja na Balkanu i prezentacije pozitivnog imidža regije, 8 think-thankova sa Balkana i iz Centralne Europe su pripremili ¨Strategiju zagovaranja pristupanja Zapadnog Balkana Europskoj uniji¨ koja je publikovana u studenom 2016. godine. Strategija, koja je pokušala da na jednom mjestu okupi vlade regije, parlamente i nevladine organizacije, za cilj je imala da Zapadni Balkan ostvari zajedničku komunikaciju sa institucijama EU i zemljama članicama EU. Cilj je bio da se zajedničkim naporima državljanima EU prezentuje Zapadni balkan i da se lobira za neke strukture, što bi sa sobom donijelo i ubrzanje procesa prijema zemalja regije u EU. I pored toga što je strategija jako nova, već je privukla veliko interesovanje i pažnju. Samo ovaj primjer ukazuje na pozitivne promjene na Balkanu.

 



Povezane vijesti